Počeli pregovori na temu dugova državi po osnovu poreza i doprinosa

12. oktobra 2012. godine u centrali Poreske uprave u Beogradu, a na inicijativu našeg Sindikata održan je sastanak sa predstavnicima Poreske uprave. Sastankom je predsedavala g-đa Ljiljana Kovačević, direktorka PU i njen zamenik g-din Dejan Stojanović. Ispred Sindikata bili su prisutni Branko Vitorović predsednik, Mihailo Čubranović potpredsednik i Nenad Vojnović koordinator našeg pravnog tima. Sastanku su, na osnovu našeg poziva, prisustvovali i kolege, Dušan Perić, predsednik Izvršnog odbora zajednice preduzetnika Privredne komore Srbije i Beogradskih autoprevoznika, kao i  Aleksandar Bjelić, savetnik u centru za mala i srednja preduzeća i preduzetništvo Privredne komore Beograda.

Na početku sastanka smo istakli činjenicu da jedino Sindikat taksi vozača i autoprevoznika „NEZAVISNOST“ ima legitimitet da pred državnim organima zastupa taksi preduzetnike u cilju postizanja dogovora oko načina i dinamike prevazilaženja problema zaostalih obaveza po osnovu poreza, doprinosa i drugih javnih prihoda, a na osnovu saglasnosti dobijene od oko 5.000 taksi preduzetnika sa teritorije cele Republike.

Takođe smo naše sagovornike upoznali da je prvi (i jedini) sastanak sa nadležnima po ovom pitanju održan 13. decembra 2011. godine sa državnim sekretarom Ministarstva finansija prethodne vlade g-dinom Miodragom Đidićem i tadašnjim direktorom Poreske uprave g-dinom Dragutinom Radosavljevićem  i da nakon toga više nije bilo aktivnosti zbog predizbornog i postizbornog vakuma.

Izneli smo našu procenu da u Srbiji ima oko 80% poreskih dužnika i ukazali na činjenicu da tako visoka cifra nedvosmisleno ukazuje da se ovde radi o problemu sistemskog karaktera, a ne problemu države sa neodgovornim pojedincima. Takođe smo upoznali sagovornike da se broj dužnika drastično uvećao nakon 2006. godine, zbog rigidnih uslova koje su lokalne samouprave postavile pred taksi prevoznike (pre svega obaveze posedovanja vozila sa motorima koji ispunjavaju ekološku normu EURO 3 i 4 čija je vrednost osetno iznad one koju omogućavaju uslovi privređivanja), a koje je kasnije Ustavni sud ocenio kao neustavnim. Najveći broj poreskih dužnika, da bi izmirio obaveze prema banci ili lizing kući, bio je prinuđen da zapostavi plaćanje obaveza državi.

Naš predlog za rešenje ovog problema ogleda se u sledećem:

o        Obezbeđivanje perioda mirovanja za dug po osnovu poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje u trajanju od 1 – 5 godine (po izboru dužnika)

o        Otpis kamate na dospele obaveze po osnovu poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje

o        Otpis duga po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje

o        Otplata duga putem reprograma po isteku perioda mirovanja

o        Bezuslovno otpočinjanje redovnog izmirivanja dolazećih obaveza tokom perioda mirovanja kao uslova korišćenja omogućenih privilegija

o        Obustavljanje popisivanja i zaplene imovine dužnika i deblokada poslovnih računa

Predloženi model smatramo kvalitetnim jer nosi prednosti za:

– Poreske dužnike, jer ih relaksira tereta duga u periodu koji sami odrede, ali ne duže od 5 godina, omogućavajući im da se vrate u regularne tokove redovnim plaćanjem dolazećih obaveza, čime stiču privilegiju otpisa kamata na sva dugovanja i glavnice za zdravstveno osiguranje (koje nisu mogli da koriste) i odlaže im otplatu duga za period u kome će uslovi privređivanja verovatno biti povoljniji (uređeniji radni ambijent i veći standard građana).

– Državu, tako što će joj omogućiti momentalno otpočinjanje punjenja budžeta i sredstvima većine preduzetnika koji to do sada nisu radili.

– Pojedince koji svoje obaveze prema državi uredno izmiruju, tako što će izjednačiti uslove poslovanja i za dužnike i redovne platiše, odn. dužnici su do sada praktično imali mogućnost neometanog obavljanja taksi delatnosti i pored toga što su sami sebe rasteretili jedne ozbiljne rashodne stavke, a da ih država pri tome ni na koji način nije sankcionisala; ovakvim motivišućim modelom dužnici se vraćaju u realne okvire pa se samim tim eliminiše nelojalna konkurencija koju je grupacija neplatiša praktično predstavljala. Pored toga osetnim uvećanjem prihoda po osnovu poreza i doprinosa na obavezno socijalno osiguranje  državi se stvara preduslov za smanjenje pojedinačnih iznosa obaveza u narednom periodu.

Funkcija održanog sastanaka bila je pripremna. Glavni sastanak na ovu temu će se održati u nadležnom ministarstvu, kome će Poreska uprava proslediti izveštaj sa činjenicama koje smo preneli našim sagovornicima, kao i sa činjenicama kojima raspolaže Poreska uprava vezanim za taksi delatnost. Naš predlog je samo kratko ocenjen kao realan. Ljubaznošću naših sagovornika stavljena nam je  na uvid tabelarni prikaz sa brojem i iznosima duga koji taksi preduzetnici imaju prema državi.

poreskiduznici12102012sajtm

Napomena: greška u zbirovima brojeva poreskih dužnika (obveznika) je prividna, jer se radi o pojedincima koji su bili registrovani na više opština na kojima imaju registrovane dugove